Egipat je dar Nila. Ovdje je najrazvijenija zemljoradnja uz pomoć natapanja. Nil donosi razne organske i mineralne tvari koje tlo čine plodnim, pa je zemlja u dolini Nila vrlo plodna. Rodovsko-plemensko društvo se ovdje raspada u 5. tisućljeću prije Krista i nastaju patrijarhalne obitelji. U 4 tisućljeću prije Krista patrijarhalne obitelji udružuju se u seoske općine ili nome. U Egiptu je tad postojalo 42 noma. Starješina noma je nomarh i on je vrhovni svećenik, vrhovni sudac i vrhovni vojskovođa općine. Nomarh organizira vojsku, činovništvo i poreze. Javlja se aristokracija i jedni nomi pokoravaju druge nome.
EGIPATSKA DRŽAVA
Oko 3500. godine p. K. Svi nomi udružuju se u dvije države – Gornji Egipat i Donji Egipat. Gornji Egipat nalazio se uzvodno uz rijeku Nil, a Donji Egipat u delti Nila. Glavni grad gornjeg Egipta bila je Teba. U Donjem Egiptu glavni grad bio je Sais. Vladar Gornjeg Egipta ujedinio je oba Egipta. Jedini izvor ovoga je jedna slika na kojoj je Menes prikazan sa dvije krune na glavi. Glavni grad novog Egipta bio je Memfis.
Vladar je imao neograničenu vlast koja je bila nasljedna. Vladar Egipta bio je faraon. Faraona su smatrali sinom vrhovnog boga Raa. Faraon je bio glavni zakonodavac, vrhovni svećenik, vrhovni sudac, i vrhovni vojskovođa. Takva se vlast nazivala despotskom vlašću ili despotijom. Tati je bio faraonova osoba od povjerenja, najčešće njegov rođak, i dobivao je izravne naredbe od Faraona. Tati je naredbe prosljeđivao dalje. Nomarh je sada bio biran od strane faraona i bio je njegov činovnik.
EGIPATSKA RELIGIJA
U Egiptu je bio vrlo raširen totemizam. Njihovi totemi bili su mačke, ibisi i bikovi. Pronađene su i male grobnice pune pokopanih mačaka. Nakon totemizma javlja se politeizam. Vrhovno je božanstvo bog sunca Raa. Bog prirode i dobra bio je Oziris, on je i bio dijete Nila. Božica Izida bila je Ozirisova žena. Bog zla bio je Set. Kad je Set ubio Ozirisa i zavladao počele su bolesti i gladi. Ozirisov sin Horus zbacio je Seta s vlasti i ponovno je zavladalo dobro. Tim su Egipćani pokušavali objasniti godišnja doba. Faraon, njegova obitelj i druge bogate obitelji bile su mumificirane.
EGIPATSKO PISMO, UMJETNOST I ZNANOST
U 4. tisućljeću prije Krista javlja se pismo. Prvo je bilježeno na pastirskom štapu – najstariji trag bilježenja. Prvo je pismo bilo slikovno pismo gdje je jedna slika označavala jednu riječ. Pismo su izumili svećenici i u početku su se samo oni znali njime koristiti. Egipatsko pismo bili su hijeroglifi što znači sveto uklesano pismo. Nakon toga javlja se slogovno pismo kad jedna slika ili jedan znak označavaju jedan slog. Takvo je pismo bilo hijeratsko svećeničko pismo. Prvi papir bio je papirus. Hijeroglifi su odgonetnuti tek u 19 stoljeću, a odgonetnuo ih je Champollion. Književnost je pisana vjerskim karakterom. Najstariji književni zapis bile su obredne pjesme.
U likovnoj umjetnosti slikarstvo je plošno, svi su likovi slični po izgledu i svi su likovi smotani – glava je crtana sa strane, tijelo sprijeda, a noge opet sa strane. Građeni su i veliki kipovi faraona. Razvijeno je i graditeljstvo. Hramovi imaju mnogo stupova koji su u promjeru široki i do 4 metra. Građene su i piramide u Gizehu. Danas su sačuvane samo tri piramide i to Keopsova, Kefrenova i Mikerinina. Kameni blokovi od kojih su građene piramide teški su i do 350 tona. Piramide su i prvo svjetsko čudo.
Zbog potrebe se razvija znanost, posebice matematika, astronomija i fizika. Prvi satovi javljaju se upravo u Egiptu. Prvi su se razvili pješčani, a zatim i vodeni i sunčevi. Godina je u egipatskom kalendaru imala 365 dana, 12 mjeseci, 30 ili 31 dan i 2 djela dana – dan i noć. Upotrebljavao se dekadski brojevni sustav. Svećenici razvijaju medicinu secirajući mumije. Vršile su se i operacije mozga. U Egiptu se vjerovalo u zagrobni život.